Tradicija u gradnji istarskih narodnih instrumenata, kantu, svirci i plesu na Kršanšćini je postojala od davnina, ali se nije održala. Još davne 1967. godine, odlaskom nekih obitelji koje su gajile svirku i kanat po starinski u Ameriku, ta tradicija je na Kršanštini nestala.

Takvo je stanje u Kršanu dočekalo osnivanje KUD-a Zlatela 19. siječnja 1997. godine. U anketi provedenoj kraj04 - Ivan Fonovic Zlatela - 1868 - 1947 - vgaem 1996. godine u Osnovnim školama u Čepiću, Potpićnu i Vozilićima, zabilježena je iznenađujuće velika zainteresiranost učenika za narodnu umjetnost. To je bio dovoljan signal da Poglavarstvo i Općinsko vijeće predlože osnivanje kulturno-umjetničkoga društva. Tako je trinaest osnivača, na čelu s petoricom članova inicijativnoga odbora, 19. siječnja 1997. godine povodom pedesete godišnjice smrti Ivana Fonovića Zlatele, poznatog izrađivača istarskih autohtonih narodnih glazbala, osnovalo kulturno umjetničko društvo njegova imena.

Dva mjeseca nakon, KUD Zlatela je brojao 180 članova. KUD se organizirao u više sekcija i to: sekciju za ples, sekciju za svirku i kanat te kantadorke Zlatelke. U članstvu imamo i harmonikaše koji sviraju dijatonsku harmoniku trieštinu pa smo zato nabavili i istarski bajs s dvije strune. Tako su stečeni uvjeti da se osim balona, istarske polke te plesova balo di kantriga i balo di kušin plešu i ostali plesovi koji su dio istarske tradicije koji se plešu uz izvorna istarska narodna glazbala kao što su mih, sopele, šurle i volarice. Naši tancadori znaju plesati i šetepaši, polku spašo, špic polku i mazurku, plesove koji su se jednom plesali u okolici Šušnjevice, dijelu naše Općine nastanjenu Istrorumunjima odnosno Istrorumerima.

Tijekom godina postali smo poznati i priznati u Istri i šire. Obišli smo međunarodne festivale u Kopru, Škofja Loki, Piranu u Sloveniji, Plzenu u Češkoj, dva puta u Beilngriesu u Njemačkoj, tri puta u Belgiji. Sudjelovali smo i na IGF Grand prixu u Puli i Rapcu, Leronu u Vodnjanu, Susretu Seljačka sloga u Osijeku, Vinkovačkim jesenima i Dječjim Vinkovačkim jesenima, Zlatnoj sopeli u Poreču, tri puta na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, na smotri Na Neretvu misečina pala u Metkoviću itd.

Sopci, kantadori i kantadorke su sopli i kantali kod naše ambasade u Beču, Casa della muzica u Trstu, u Ivanić Gradu na Smotri muških pjevačkih skupina Hrvatske i u Buševcu na Međunarodnom festivalu tradicijskih glazbala i Etnoistri u Šmarju. Specifičnost dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, koje je zaštićeno u registru nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, naši sopci i kantaduri posebno njeguju kao živu tradiciju. Zlatelini sopci i kantaduri imali su čast biti dio nacionalne ekipe i predstavljati hrvatsku kulturu u Mađarskoj, Francuskoj i Belgiji, a prošle smo godine nastupili u Portugalu na Sajmu ugroženih jezika.

Oni koji se dobro razumiju u folklor, kažu da dobro predstavljamo Istru u Hrvatskoj i Hrvatsku u svijetu. Mlađi uzrasti, također, su često prisutni na svim dječjim smotrama folklora. Naime, prije dvije godine smo nastupili i na jednoj od najpoznatijih dječjih smotri folklora u Vinkovcima. 2014. godine osvojili smo 2. mjesto na međunarodnoj smotri folklora Gospojina 2014. u Livnu.

2006. godine smo učinili korak naprijed. Prezentirali smo jedan kompletan stari običaj, običaj ženidbe na Kršanštini na osnovu vjerodostojnih dokumenata nađenih u Beču. Glazbeno-scensko djelo Kršonski pir, sačinjeno od devet scena, u osamdeset minutnom programu se odvijalo ulicama starog grada Kršana.

Konačno smo se okušali i u izdavaštvu. Povodom deset godišnjice osnivanja smo izdali trostruki CD album s knjigom Vrime je… da bude zabilježeno ono što se u tom razdoblju naučilo.

Posljednjih pet godina organiziramo povodom svečanih dana općine Kršan zanimljivu kulturnu večer naziva Pod ćoricu uz težnju da skupina folklornih entuzijasta stvori intimni ambijent ljetne večeri s okusom folklornog izričaja. Realizacija susreta kretala se u smjeru edukacije i prezentacije okupljanjem predavača i pjevača oko okruglog stola. Svaki pojedini predstavnik skupine uveo nas je u svijet svog pjevanja i cijeli program protekao je u neformalnosti te interakciji publike i izvođača međusobno.

2010. godine smo u Zagrebu osvojili prvo mjesto na natjecanju plesnih parova Hrvatske DRMEŠ – DA! izvedbom balona u konkurenciji plesnih parova i plesova iz cijele Hrvatske što smatramo velikom potvrdom dugogodišnjeg rada i stvaralaštva. Jedni smo od rijetkih, a možda i jedini u Istri, koji su uspješno rekonstruirali rušnjak, pokrivalo za glavu koju su žene u prošlim vremenima obavezno nosile, ali se tradicija izgubila dolaskom modernih običaja.

Posebno se ponosimo s mladim sviračima i pjevačicama škole sviranja i pjevanja zato što, od samog osnivanja do danas, naši vrijedni članovi neprestano osvajaju nagrade na mnogim natjecanjima. Jedna od posebnosti Kud-a Zlatela je i činjenica da dio svirača Zlatele djeluje u etno bendu “ŠĆIKE”, time direktno kreativno izražavajućii sva stečena znanja naše škole sviranja i pjevanja.

Amblemi

Ivan Fonović Zlatela